Mnogi od vas su ovo čuli i ranije — praznici mogu biti radosni i srećni, ali i prožeti stresom i obavezama. Umjesto da težite da doživite samo prijatna osjećanja povodom praznika, važno je da ne ignorišete neprijatna osećanja i da umjesto toga razmislite o načinima da budete saosjećajni i proaktivni. Puna svjesnost može biti odlična tehnika za upravljanje stresom i anksioznošću i okretanju dijelovima svog života koje možete kontrolisati.

Puna svjesnost je danas postala popularan termin i mnogi je spajaju sa meditacijom i sjedenjem u tišini sa svojim mislima. Iako je ovo dio toga u smislu formalnog praktikovanja- svjesnost se zapravo može definisati kao bivanje u sadašnjem trenutku bez prosuđivanja. To je sveukupna svijest o vlastitim mislima, osjećanjima i ponašanju (unutrašnjoj i spoljašnjoj realnosti). Fokusiranje pažnje i cijelog bića na jednu aktivnost ili fokusiranje na disanje su primjeri načina da vježbate punu svjesnost u svakodnevnom životu.

Svjesnost je takođe veoma efikasan način da vam pomogne da se osjećate „uzemljeno“ u trenucima kada vam djeluje da su stvari van kontrole i obuzme vas doživljaj bespomoćnosti. Kada ste svjesni svojih misli i senzacija koje prate određena stanja i emocije, i kada posmatrate svoj um i iskustva u tijelu na neosuđujići način – može vam pomoći da reagujete na zdraviji, osnažujući način. Pa isto tako, prije nego što sjednete za trpezarijski sto pored rođaka koji imaju drugačiju životnu filozofiju od vas, ili ako odlučite da praznike provedete sami – svijest o svojim mislima, emocijama i pratećim ponašanjima može se pokazati korisnom u smanjivanju negativnih uticaja na mentalno blagostanje.

To možete uraditi primjenjujući sljedeće:

Prepoznajte svoje misli i sopstveni unutrašnji dijalog kada ste uhvaćeni u negativnom razmišljanju zasnovanom na strahu ili anksioznosti. Prihvatite i prijatna i ne baš prijatna osjećanja koja možda doživljavate, imenujte ih. Ukoliko primjetite da želite da se riješite neprijatnih osjećanja, a prijatna da zadržite; primjetite to i jednostavno prihvatite i prepoznajte šta se dešava u vašem umu i tijelu. Na primjer, možda ste u svojoj porodičnoj kući i osjećate se anksiozno. Uključite se u ta osjećanja i pokušajte da precizirate. Gdje osjećate anksioznost u svom tijelu? Da li imate utisak da vam je um prožet negativnim mislima? Da li predviđate buduće ishode? Pokušajte da precizirate i budite svjesni šta osjećate u tom trenutku kada ste sa svojom porodicom, a zatim se pokušajte fokusirati na određene stvari u vašem okruženju koje su vam smislene (razgovor o konkretnoj temi, dublji kontakt sa određenom osobom, ukus hrane i slično). 

Istražite načine da usporite, povežete se sa disanjem i opustite um i tijelo. Možda primjetite da vam je vilica stisnuta ili da vam je tijelo napeto. Pokušajte da oslobodite svaku napetost i odustanite od pokušaja da kontrolišete situacijom. Kada prepoznate svoju anksioznost, okrenite se prema unutra i pokušajte da se opustite. Probajte kratko vježbu disanja ili vježbu „uzemljenja“ kroz konekciju sa čulima (imenujte 5 stvari koje vidite, 4 stvari koje možete dodirnuti, 3 zvuka koja možete čuti, 2 stvari koje možete primirisati i 1 stvar koju možete okusiti). Ili ponovo, usmjerite pažnju na aktivnosti koje radite, kao što je kuvanje ili postavljanje stola. Kakav je osjećaj držati pribor u ruci? Svaki korak prođite pažljivo i polako da biste pomogli da svoju pažnju usmjerite ka unutra. 

Proširite perspektivu: šta mogu da kontrolišem? Šta mogu da promijenim (a šta ne mogu promijeniti)? Imam li izbora? Sve su ovo korisna pitanja kroz koja ćete razmišljati dok procijenjujete kako se osjećate. Zašto se ovako osjećam? Da li sam nestrpljiv/a da vidim određenog člana porodice? Da li čitam misli i predviđam šta neki ljudi možda misle o meni u sadašnjem trenutku? Procijenite šta je u vašoj kontroli i pokušajte da se odvojite od razmišljanja o drugima. Ne možete da kontrolišete šta drugi ljudi misle o vama. 

Vježbajte da odgovarate od svog odraslog, najmudrijeg sebe, dok se oslobađate brige ili stresa u vezi sa prošlim ili budućim situacijama. Postoje li stvari na kojima možete biti zahvalni u ovom trenutku? Umjesto da brinete o prošlosti ili budućnosti, šta možete učiniti u sadašnjem trenutku, a što je autentično i korisno za vas? Pokušajte da provedete vrijeme sa ljudima koje želite da vidite ili odvojite vrijeme za sebe kada vam postane previše. 

Refleksija: provjerite stanje sa sobom i budite svjesni sadašnjeg trenutka. Kako se sada osjećam kada sam uradio/la gore navedeno? Da li se osjećam bolje? Da li je to bilo samo na trenutak? Šta mogu da uradim što je od pomoći za buduće trenutke? Procjena koliko vam je puna svjesnost pomogla i „stavljanje u rezervu“ za buduće situacije može biti od velike pomoći za smanjenje anksioznosti i stresa prije nego što se pojave.     

Piše, Maja Zelić, MA Psihologije i RE&KBT psihoterapeutkinja