Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu

Svjetska zdravstvena organizacija je sindrom izgaranja na poslu uvrstila u svoju 11.reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti, i ona je stupila na snagu početkom ove godine. Prema njihovoj defniciji, sindrom izgaranja jest koncept koji predstavlja rezultate hroničnog stresa na radnom mjestu, a kojim se nije uspješno upravljalo.

Koncept sadrži tri dimenzije:

· osjećaj iscrpljenosti ili nedostatka energije,

 · osjećaj psihičke nepovezanosti s poslom, pesimizam te cinizam,

· smanjenje profesionalne učinkovitosti.

Faze sindroma izgaranja

• Prva faza je idealistički entuzijazam u kojoj je prisutna silna energija, velike nade i nerealna očekivanja. U ovoj fazi, osoba se ne štedi, neracionalno troši energiju, radi prekovremeno, a upravo to je rizik za izgaranje na radu.
• U drugoj fazi ili fazi stagnacije javljaju se teškoće u komunikaciji, kako sa saradnicima tako i sa prijateljima. Osobe su emocionalno ranjive i nepovjerljive. Poslije izvjesnog vremena dolazi do suočavanja sa stvarnošću, onim što možemo nazvati “prizemljenje”. Osoba i dalje voli svoj posao, obavlja ga, ali ne sa istim oduševljenjem.
• Treću fazu ili fazu frustracije čini emocionalno povlačenje i izolacija. Osoba se u ovoj fazi počinje preispitivati koliko je efikasna u obavljanju posla i koji je smisao posla koji obavlja. U ovom stadijumu emocionalnog povlačenja i izolacije, javljaju se prvi znaci tjelesnog iscrpljivanja, što predstavlja dodatni stres i dovodi do posljednje faze.
• Četvrtu fazu ili fazu apatije karakteriše potpuni gubitak vjere u sebe i svoju kompetentnost, osoba postaje potpuno nezainteresovana za svoj posao. Apatija je odsustvo emocija i ona je zapravo jedno od najtežih psihičkih stanja, i ujedno je jedan od prvih sasvim jasnih znakova da nešto nije u redu. Pojedinci koji dospiju u četvrtu fazu ili se odlučuju na promjenu zanimanja ili ostaju na poslu ali potpuno demotivisani.

Podtipovi burnout-a u odnosu na radni kontekst

• Frenetični podtip tipičan je za radne kontekste s preopterećenošću i osobama koji rade intenzivno do iscrpljenosti. Takođe, ima tendenciju da bude češći na poslovima s podijeljenim smjenama, privremenim ugovorima i situacije koje tjeraju osobe da budu puno više uključeni kako bi zadržali posao. To je podtip izgaranja u kojem osobe pokazuju veću predanost poslu. Na nivou motivacije, ovi radnici pokazuju visoku uključenost i potrebu za dobivanjem važnih postignuća i povezan je sa stilom suočavanja koji se temelji na pokušaju rješavanja problema aktivno, za šta koriste veliki broj radnih sati sedmično ili su u njih uključeni različiti poslovi u isto vrijeme. Zbog svih ovih razloga, ovaj profil je povezan s visokim nivoima  izgaranja i osjećaja napuštenosti privatnog života i zdravlja na poslu.

• Podtip s nedovoljno izazova tipičan je za monotone i nestimulativne profesije, s ponavljajućim, mehaničkim i rutinskim zadacima koji ne pružaju potrebno zadovoljstvo radnicima, koji navode da posao nije isplativ i monoton. Posljedično, osobe pokazuju ravnodušnost, dosadu i nedostatak ličnog razvoja zajedno sa željom za promjenom posla. Ova podvrsta izgaranja povezana je s visokim nivoima cinizma, zbog nedostatka identifikacije s radnim zadacima, a povezuje se sa eskapističkim stilom suočavanja, koji se temelji na distrakciji ili kognitivnom izbjegavanju.

• Istrošeni podtip karakterišu uglavnom doživljaji beznađa i smisla, nedostatka kontrole nad rezultatima svog rada i priznanja uloženog truda, te se u konačnici odlučuju za zanemarivanje i napuštanje kao odgovor na svaku poteškoću. To je, dakle, profil u kojem osoba pokazuje manju predanost. Ovaj tip profila snažno je povezan s percepcijom neučinkovitosti i pasivnim stilom suočavanja sa stresom, koji se uglavnom temelji na nepovezanosti u ponašanju, što stvara snažan doživljaj nesposobnosti i osjećaj krivice.

Uzroci izgaranja na poslu:

• Osobine samog profesionalca: sve što osobu čini nesigurnom i nezadovoljnom, nedovoljna motivacija i stimulacija, nesklad očekivanja i učinaka, radoholizam.
• Uslovi rada: neopremljen i neprikladan prostor za rad, neodgovarajući mikroklimatski uslovi, stalna izloženost klijentima, ponekad i fizička ugroženost.
• Organizacija rada: prekomjerna i neujednačena opterećenost, nejasno definisana podjela posla, pomanjkanje odmora, rasip energije i vremena.
• Psihosocijalna klima: rivalitet, nepovjerenje, nesigurnost, konkurentski odnosi, stalni konflikti, pomanjkanje duha zajedništva, sputavanje samostalnosti i kreativnosti, nedostatak povratne informacije o obavljenom poslu,.

Kako izgleda burnout u praksi?

• Iskustvo zaposlenog u pomagačkoj djelatnosti

“Volio sam svoj posao, volio sam pomagati drugima, činilo mi se kao da pravim razliku. Sve dok jednom nisam mogao ustati iz kreveta. Osjećao sam se kao da nisam dovoljno jak. Razmišljao sam da možda nešto nije u redu sa mnom, jer se činilo da se drugi ne muče ovako kao ja. Osjećao sam se posramljeno, želio sam da mi bude stalo do klijenata, ali nisam imao snage da slušam ponovo neke užasne životne priče. Ipak sam se forsirao, da ispratim svu tu katastrofu. Ipak je to bio moj posao, moja odgovornost. Osjećao sam se veoma krivim, kao da ću iznevjeriti sve oko sebe. Pomislio sam: Uzeću 3 mjeseca da se saberem, smanjim tenzije i onda ću tražiti neku novu misiju, nešto novo. Osim što nisam mogao smanjiti pritisak, srušio sam se, pao sam tako nisko, tako jako i osjećao se krivim zbog toga. Trebalo mi je 18 mjeseci da se vratim na posao, koji sam prije toga obožavao.”

Kako možemo prevenirati i spriječiti pojavu sindorma izgaranja ?

1.Strategije organizacije

Iako se pojedinci mogu nositi sa simptomima burnouta, jedini način da se potpuno spriječi nastanak ovog stanja, jeste kombinacija organizacionih promjena i ličnog razvoja i obrazovanja pojedinca. Koristilo bi da se organizacije bave tim pitanjima kroz vlastiti razvoj upravljanja ili angažuju vanjske savjetnike kako bi im pomogli u uspostavljanju novih praksi koje podržavaju zdraviji radni vijek.

2. Lični angažman

a) Briga o sebi

• usporite, obezbijedite sebi vrijeme za odmor
• odmorite se od tehnologije (isključite mobilni telefon, ugasite laptop)
• započnite dan sa relaksirajućim ritualima (polako popite čaj ili kafu, pročitajte nešto što vam prija, slušajte muziku, vježbajte…)
• razvijte zdrave navike u ishrani, bavite se fizičkim aktivnostima, vodite računa o higijeni spavanja
• odvojite vrijeme za sebe i bavljenje aktivnostima koje vam prijaju, prepoznajte kreativnu stranu sopstvene ličnosti, kroz neki zabavan projekat (slikanje, pisanje )
• obogatite svoj emotivni i socijalni život, intenzivirajte odnose sa partnerom, porodicom i prijateljima

 b) Odnos prema poslu

• korisno je prisjetiti se vrijednosti, koje su povezane sa poslom, pa tako i sama promjena stava prema poslu može pomoći da se vrati doživljaj svrhe i kontrole
• važno je prepoznati posao kao jedan od segmenata, koji su sastavni dio vas i vaše ličnosti. Samim tim, na jedan novi način pravite distancu i odustajete od definisanja sopstvene vrijednosti, isključivo kroz vaš posao
• kada je moguće, pokušajte da napravite plan izvršenja delegiranih radnih zadataka, uz jasno definisanje prioriteta, koraka i aktivnosti za samo izvršenje. U tome vam može pomoći i matrica hitno-bitno

• vrlo je važno blagovremeno  identifikovati, ali i otvoreno iskomunicirati sve identifikovane prepreke, koje otežavaju kvalitet i završetak delegiranih zadataka, kako bi se nivo neprijatnosti po pitanju  izvršenja samog zadatka, ali i odnosa i same komunikacije u timu, sveo na jedan minimalan i prihvatljiv nivo
• ukoliko primjećujete da su  energija, resursi ili motivacija pri kraju, iskomunicirajte i to ( i u dogovoru sa nadređenim) uzmite nekoliko slobodnih dana ili kraći godišnji odmor, kako biste se odmorili i napunili baterije
•  ukoliko je burnout izvjestan, pobrinite se da napravite privremeni odmor od posla
• upoznajte, naučite i primjenjujte tehnike stres menadžmenta
• obratite se na vrijeme za stručnu pomoć

                                                                     Tekst pripremila: Romana Zulić, mr psihologije,

                                                                                                          RE & CBT psihoterapeut