Depresija je teško mentalno stanje koje utiče na način na koji vaš mozak obrađuje informacije, kako se osjećate i kako se ponašate. Iako često depresiju povezujemo sa nekim ko izgleda ili se osjeća tužno sve vreme, zapravo depresija ima širok spektar simptoma. Ako shvatite da vaše svakodnevne borbe mogu biti povezane sa depresijom, na putu ste da se osjećate bolje.

Možete li biti depresivni, a da to i ne znate? Slijede neki znaci da ste možda depresivni i da biste mogli da imate koristi od tretmana.

Ljutnja.

Hronični bijes je jedan od manje poznatih i naizgled kontradiktornih simptoma depresije. Iako termin depresija ukazuje na smanjenje emocija, kada ste depresivni, veća je vjerovatnoća da ćete pretjerano reagovati na manje stimuluse i smetnje.

Istraživanja pokazuju da muškarci, posebno, svoju depresiju ispoljavaju ljutnjom. Hronični bijes je opasno stanje koje može dovesti do samopovrijeđivanja ili povrede drugih.

Više ne osjećate uzbuđenje.

Nejasno se sjećate onih dana kada ste razmišljali o seksu, ili maštali o putovanju svijetom ili pronalaženju savršenog posla. Ali trenutno ne radite ništa od toga.

Ako se sedmicama budite bez osjećanja entuzijazma za dan pred vama, ili ako nemate planove za događaje u kojima se radujete i uživate, možda ste depresivni. U stvari, obilježje depresije jeste gubitak entuzijazma ili radovanja u životu.

Teško je fokusirati se ili zapamtiti.

Ako se lako ometate i ne možete da pronađete „tok“ u svom poslu ili drugim aktivnostima, možda ste depresivni. Depresija utiče na način na koji vaš mozak funkcioniše, tako da će vam možda biti teško da se sjetite prošlih događaja ili čak da pronađete prave riječi dok pričate.

Jedete ili spavate previše ili premalo.

Ne možete spavati cijelu noć, a da se ne probudite više puta. Ili se uopšte ne možete probuditi ujutro. Ili ne želite.

Promjene u vašim životnim navikama, na primjer kako i kada jedete ili spavate, mogu signalizovati depresiju. Depresija može izazvati nesanicu, što otežava uspavljivanje ili održavanje toka spavanja. Depresija takođe može stvoriti osjećaj letargije, tako da je teško probuditi se ili proći kroz dan.

Ako ste depresivni, možete jesti više nego što je normalno ili se okrenuti „utješnoj“ hrani koja ne nudi pravu nutritivnu vrijednost, ali čini da se privremeno osjećate bolje. Nasuprot tome, možda ste potpuno izgubili apetit i možda ne jedete dovoljno da bi vaš mozak i tijelo mogli funkcionisati.

Osjećate se preopterećeno ili bespomoćno.

Ako se vaši problemi čine nepremostivima i ne znate odakle početi da biste vratili svoj život na pravi put, vjerojatno se borite s depresijom. Iako se svi povremeno osjećaju pod stresom, ako je to hroničan osjećaj u vašem životu, koristiće vam tretman koji vas uči novim strategijama suočavanja.

Pijete (ili se drogirate).

Kada ste depresivni, postoji hemijska neravnoteža u vašem mozgu. Da biste to nadoknadili, možda ćete se okrenuti supstancama kao što su rekreativne droge ili alkohol kako biste se ponovno osjećali dobro. Barem nakratko.

Alkohol i mnoge droge, međutim, dugoročno samo uzrokuju depresiju i mogu stvoriti niz drugih poteškoća. Ako imate problema s upotrebom supstanci, korijen toga takođe može biti nedijagnostifikovana ili netretirana depresija.

Mnogi od nas imaju promjene raspoloženja i ponekad nam je potrebna pomoć. No, ponekad možemo ostati blokirani u „sniženom raspoloženju“ i tada je dobro potražiti pomoć stručne osobe. Depresija nije isto što i tugovanje nakon gubitka voljene osobe zbog smrti, odvajanja ili razvoda. Promjene raspoloženja su normalne i pomažu nam prepoznati šta nam nedostaje u našem životu i šta bismo trebali promijeniti. No, klinička depresija je teža i ozbiljnija od jednostavnih promjena raspoloženja.

Ovaj tekst ima za cilj edukaciju o tome koja su obilježja depresije, a nisu uvijek istaknuta u prvom planu. Data lista ne predstavlja obrazac za uspostavljanje dijagnoze, no ukoliko prepoznajete da se „zaglavljeni“ i teško vam je kretati se ka svojim ciljevima, stručna edukovana osoba bi vam mogla pomoći u davanju odgovora na vaša pitanja.

Piše,

Maja Zelić, mr psihologije i RE&KBT psihoterapeut pod supervizijom