Da li živimo život u sadašnjosti?

Svi u nekom momentu primjećujemo. kako se mučimo sa stvarima koje su se dogodile u prošlosti. Nosimo teško breme prošlih neuspjeha, nezavršenih poslova, problema u vezi, neispunjenih želja-svojih i tuđih.Ne možemo da pustimo prošlost ili se pretjerano brinemo šta bi se moglo dogoditi u budućnosti.

Kada um upadne u takvu rutinu, vrlo teško se odvojiti od misli, koje nas mogu i paralisati. To stanje možemo nazvati „bolnom zaokupljenošću“.

Zašto je to tako?

Odgovor većim dijelom,  leži u biologiji čovjeka. Jednostavno, naš um je predoDređen da lakše pamti teške i nepovoljne događaje, dok se neki lijepi momenti i dešavanja „podrazumijevaju“. Neka istraživanja su pokazala, da kada se prisjećamo negativnih iskustava, vrlo često ostajemo  u takvom raspoloženju dobar dio dana. Takođe, prema nekim ispitivanjima, naše pamćenje radi na drugačiji način, ako smo u prošlosti doživjeli traumatične događaje. Umjesto pronalaženja određenog događaja, proces traženja zaustavi se već nakon što se obavi prvi korak prisjećanja-ustvari mi pronađemo samo sažetak događaja, a zanemarimo cjelokupnu sliku.

Pa, šta onda možemo uraditi povodom toga?

Mi ne možemo uticati na događaje , koji su se desili  u prošlosti, pa isto tako ne možemo znati šta nas tačno čeka u budućnosti, ali možemo izabrati da živimo život u sadašnjosti-OVDJE I SADA.Možemo da se pomirimo sa prošlošću-da je prihvatimo i možemo da prihvatimo da je budućnost neizvjesna,da umjesto pretjerane brige, budemo obazrivi ili da nam bude neprijatno povodom toga. Možemo  i da treniramo tu brigu (trening kontrole brige). Možete i da uradite sljedeću vježbu:

  • Prisjetite se perioda, kada se život činio mirnijim, neke  prijatne aktivnosti, koju ste tada obavljali.Pokušajte se prisjetiti što više detalja u vezi sa tom aktivnošću (gdje i kada se desilo, ko je bio učesnik, koliko je trajala, kakve misli, emocije, senzacije i porive ste imali tada).
  • Primjetite šta se dešava, u vama, sada , kakav je vaš unutrašnji doživljaj u odnosu na tu prijašnju aktivnost
  • Uzmite tu aktivnost i bavite se njom ove sedmice. Nije važno da li traje 5 minuta ili sat vremena, je li vrlo bitna ili sporedna, da li ste sami ili u timu. Važno je da je to nešto prijatno- nešto što će vas vratiti u kontakt sa sobom, dijelom sebe, za koji ste smatrali da je odavno izgubljen.
  • Nemojte čekati, da dobijete volju, učinite to bez obzira na raspoloženje- i vidite šta će se dogoditi.
  • Uzmite svoj život u svoje ruke!

NAPOMENA: Svrha tekstova na ovom sajtu jeste kratko upoznavanje  i približavanje psihološkim  pojmovima ili temama, koje mogu biti od interesa za opštu populaciju. Navedene vježbe imaju za cilj da učvrste i povežu teorijska saznanja, kroz iskustvo izvođenja istih, a ujedno da potpomognu formiranje nekih novih obrazaca ponašanja, razmišljanja i emocionalnog reagovanja.

Sveukupno gledajući, cilj je da vas motivišemo, da sami dodatno istražujete i interesujete se, a ukoliko smatrate da vam je potrebna pomoć stručnjaka pri usvajanju i boljem razumijevanju – naš tim je tu za vas.

ROMANA ZULIĆ, mr psihologije

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *